Uncategorized

Može li osnivanja evropske agencije za rejting preusmeriti sve svetske i nacionalne privredne tokove?

Izvor: Politika

Angela Merkel korača stopama nekadašnjeg mentora Helmuta Kola. Ako je dugogodišnji kancelar Kol zaveden u zlatnu knjigu šefova nemačkih vlada jer mu je pripisana ključna uloga u procesu ujedinjenja dve Nemačke, Merkelova bi mogla da uđe u evropske anale kao političarka koja je oslobodila kontinentalnu privredu od američkog diktata.

U Nemačkoj, naime, ubrzano se vrše pripreme za uvođenje evropskog sistema rejtinga, sveobuhvatnog vrednovanja moći i perspektiva razvoja nacionalnih privreda, ali i pojedinačnih, velikih preduzeća. Ideja se pripisuje „razmišljanju” Angele Merkel. Novi, evropski sistem rejtinga, pod nemačkom kontrolom, zamenio bi američki kojim je, prema podacima Amerikanaca, kontrolisano i (pre)usmeravano 95 odsto svih svetskih i nacionalnih privrednih tokova.

U Berlinu se zvanično govori o unapređenju prakse ocenjivanja boniteta tako da bi evropski sistem trebalo da „neutrališe” mane koje su se u praksi iskazale minulih godina. Misli se, pre svega, na američke agencije za analizu i procenjivanje rejtinga „Mudis”, „Fič” i „Sandard i Pur” koje su minulih godina bile u žiži kritike Evropljana.

„Kucnulo je pet do dvanaest da se stane na put jednostranom procenjivanju realnog rejtinga koji je po pravilu uzrok sudbonosnim havarijama”, izjavio je za „Politiku” Florijan Tončar, stručnjak nemačkih liberala za pitanja rejtinga u koalicionoj vladi Angele Merkel. „Na osnovu pogrešno procenjenog boniteta posrnulih privrednih velikana, dolazilo je u najmanje dva navrata do lančane reakcije na svetskim tržištima. Dva puta – 2002. i 2008. godine – svetska privreda, ona na zapadnoj strani, dovedena je na ivicu sloma.”

Evropski političari i finansijski stručnjaci, naravno, vide daleko važniji aspekt u planu osnivanja evropske agencije za rejting. Ovde je, pre svega, reč o pokušaju vodećih privrednih sila EU da se od SAD oduzme najvažniji instrument kontrole privrednih tokova u svetu.

Opšte je prihvaćeno viđenje da su američke agencije za rejting svojim procenama uticale na pad i rast akcija na berzama širom sveta. Stvarale su klimu u kojoj je zvaničnom Vašingtonu lako palo da utiče na određene nacionalne privrede, obuzda „nestašne partnere”. Ili da utiče na politički razvoj zemalja u kojima su na vlasti „nepodobni”…

Evropske agencije za rejting, uz novoosnovanu berzansku kontrolnu ustanovu ESMA, trebalo bi da omoguće Evropi da vodi monetarnu i privrednu politiku – oslobođena stega „prekookeanskih komšija”.

Pridržavajući se, barem prividno, globalističkog regulativa da i procena rejtinga treba da bude prepuštena privatnim stručnjacima – ne sme biti instrument vlada – Berlin je „nadahnuo” privatne faktore da se pozabave osnivanjem evropske agencije.

Zadatak je preuzela nemačka firma „Roland Berger” u saradnji sa Nemačkom berzom i Finansijskom inicijativom Frankfurt, uz pomoć pokrajinske vlade Hesena. Naravno, blagoslov Berlina nije izostao.

„Evropa bi morala da pokaže dovoljno samopouzdanja i preuzme taj zadatak”, rekla je Merkelova i istovremeno najavila podršku savezne vlade, kritikujući praksu po kojoj su agencije za rejting stoprocentno u privatnom vlasništvu. „Agencije ostvaruju prihode nudeći usluge velikim bankama i multinacionalnim koncernima, što dovodi u pitanje objektivnost rejtinga.”

Berlin nije jedini centar koji blagonaklono gleda na osnivanje agencije, jer su Pariz, Rim, Brisel i Cirih podržali ideju, a iz kabineta Merkelove u Berlinu saopšteno je da će se kancelarka narednih nedelja, umesto na godišnji odmor, zaputiti u sve prestonice EU, ne bi li obezbedila jedinstvenu pomoć svih članica Unije.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom