Uncategorized

Alan Žipe, šef francuske diplomatije: Logično je da u povlašćenoj poziciji budu države koje su podržale libijske pobunjenike

Izvor: Danas

Dan posle posete francuskog predsednika Nikole Sarkozija i britanskog premijera Dejvida Kamerona Tripoliju, u libijskoj prestonici juče se obreo i Redžep Tajip Erdogan, nastavljajući svoju arapsku turneju (prethodno je boravio u Egiptu i Tunisu). Osim što svetu šalje poruku da Turska ne želi da bude „samo“ regionalna sila, premijer Erdogan je podržao nove libijske vladare.

Erdogana su na aerodromu dočekali lider Prelaznog nacionalnog saveta Mustafa AbdulDžalil i njegov zamenik Mahmud Džibril. Turski premijer prisustvovao je molitvi i posetio džamiju sagrađenu u vreme Osmanlija i sa domaćinima razgovarao o nastavku turskih investicija u Libiji. Do početka pobune u februaru, 214 turskih firmi u Libiji uložilo je više od 15 milijardi dolara. Analitičari su još na početku sukoba u Libiji motive za NATO intervenciju tražili u poslovnim interesima zapadnih zemalja i njihovih saveznika, da bi u poslednje vreme o tome počeli otvoreno da govore i zvaničnici.

Novinari su Sarkozija i Kamerona pre dva dana pitali očekuju li da će se rat njihovim zemljama isplatiti, odnosno hoće li ih nova vlast Libije „nagraditi“ lukrativnim poslovima. Sarkozi je insistirao na čistim motivima, rekavši da nikakva obećanja „nisu dobijena niti tražena“. „Ono što smo uradili bilo je iz humanitarnih pobuda. Nije bilo nikakvih skrivenih planova“, rekao je Sarkozi.

Međutim, Mustafa AbdulDžalil se „izleteo“ rekavši da novi vladari „kao vernici muslimani“ cene napore saveznika, te da će oni imati „prioritet u okvirima transparentnosti“. Abdul-Džalil je rekao i da će „legitimni“ ugovori potpisani sa stranim firmama za Gadafijeve vladavine biti poštovani.

Francuski list Liberasion početkom septembra pisao je da je Prelazni nacionalni savet sa Parizom potpisao dokument kojim se Francuskoj garantuje 35 odsto nafte u Libiji, što su negirali predstavnici nove vlasti i šef francuske diplomatije Alan Žipe. Žipe je, međutim, ocenio da je logično da u povlašćenoj poziciji budu države koje su podržale libijske pobunjenike.

Gadafijev portparol Musa Ibrahim rekao je da Sarkozi i Kameron žele da „pretvore Libiju u posed Zapada“. „Poseta je početak projekta kolonizacije Libije i predstavlja zvaničnu objavu početka njegove primene“, ocenio je Ibrahim u izjavi sirijskoj televiziji Arai koja redovno objavljuje Gadafijeve poruke, prenela je Beta. „Govore o rekonstrukciji Libije vrednoj stotine milijardi dolara… Uništavaju je i rekonstruišu novcem Libijaca… Požurili su da dođu u Tripoli kako bi sklopili tajne sporazume sa saradnicima i izdajicama i stave šapu na naftu i ulaganja pod izgovorom rekonstrukcije“, rekao je Ibrahim.

Kako borbe u Libiji još traju, Gadafi je na slobodi, a NATO – što su naglasili i Sarkozi i Kameron – ima još posla, topao prijem na koji su dvojica zapadnih lidera naišli u Tripoliju ne može biti pouzdan znak da u Libiji uživaju opštenarodnu podršku uporedivu sa onom koju je Bil Klinton imao 1999. među kosovskim Albancima. Ipak, oni koji su Sarkozija i Kamerona dočekali u Tripoliju, (nekoliko stotina građana, prema izveštajima agencija), doživeli su ih kao heroje (Njujork tajms), a o takvoj popularnosti u svojim zemljama mogu samo da sanjaju (Gardijan). „Jedan, dva, tri, hvala Sarkozi“, vikala je masa.

Komentator Gardijana, pišući o Kameronovom ratnom angažovanju, sarkastično primećuje da Britanija još od Tonija Blera koji je „jednom rukom oslobodio Kosovo od srpskih tlačitelja uz sekundarnu pomoć NATO i američkog vazduhoplovstva“ nije imala tako uspešnog vojskovođu, a da je Sarkozijev trijumf još veći, jer da Francuska sličnu pobedu ne pamti od Krimskog rata 1856. Ne smetnuvši s uma da će se London i Pariz u Libiji suočavati sa nizom problema, predviđajući sukobe među neiskusnim pobunjenicima i podužu „pustinjsku oluju“, komentator zaključuje da „Dejv i Sarko“ bar zasad mogu biti spokojni i upraviti misli na „ljupke naftne ugovore“.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom