Uncategorized

Rotacija u predsedavanju EU postala potpuno besmislena

Izvor: Politika

Danska od 1. januara preuzima predsedavanje Evropskoj uniji.

Pre pola godine zemlja je bila „crna ovca” Evrope: tadašnja konzervativno-liberalna vlada ponovo je uvela granične kontrole iako Danska pripada šengenskom prostoru. Takve kontrole su, podseća u analizi Dojče vele, predviđene samo u izuzetnim slučajevima.

Nova socijaldemokratska koalicija, izabrana jesenas, ponovo je ukinula kontrole i pobrinula se za dobro raspoloženje Evrope uoči početka danskog predsedavanja.

Ali trenutno su od značaja samo činjenice koje se tiču krize evra. Danski ministar za evropska pitanja Nikolaj Vamen nedavno je u Briselu priznao da njegova zemlja preuzima jedno od najtežih predsedavanja: „Verujemo da je neophodna tesna evropska saradnja svih članica, kako bismo izašli na kraj sa svim zajedničkim izazovima. Kriza će jasno odrediti naš program i daćemo sve od sebe da Evropa napreduje.”

Danska je ostala izvan evrozone. „To je možda sada i dobro”, ocenjuje nemačka kancelarka Angela Merkel i dodaje da bi „Danska mogla da bude most”. Ali koliko su uopšte važna rotaciona predsedništva?

Sa Lisabonskim ugovorom šefovi vlada zemlje koja predsedava skoro da nemaju nikakvu ulogu. Sa Hermanom van Rompajom Evropa je dobila stalnog predsednika Evropskog saveta. Pomerili su se i odnosi snaga u Evropi. Merkelova i Nikola Sarkozi sve više preuzimaju stvar u svoje ruke. To ljuti mnoge, poput šefa evrozone Žan-Klod Junkera:

„Zašto se misli da je dovoljno da se slože Nemačka i Francuska? Mi imamo posla sa 17 vlada, 17 država i 17 parlamenata.“

Da ne pominjemo da je u EU čak 27 država. I u okviru evrozone ima razdora, i to pre svega zbog problematike dugova. Od šest solidnih država očekuje se pomoć za prezadužene zemlje na jugu. Nemački ministar finansija Volfgang Šojble nedavno je izgubio strpljenje:

„Ne može biti da se evropska solidarnost svodi na šest država koje su solidarne i na sve ostale koje imaju koristi od te solidarnosti. I zato kažem: mi jesmo odgovorni, ali mi ne moramo da trpimo kritiku za nedovoljno angažovanje za Evropu.“

Taj izliv ljutnje još jednom je pokazao koliki je nivo tenzije koji postoji unutar EU. Da bi se on smanjio i kriza rešila, većina članica EU na poslednjem samitu odlučila je da se ugovorom obaveže na više discipline i kontrole. Velika Britanija to nije prihvatila, Švedska i Danska su još uvek neodlučne. Ali koju ulogu može imati dansko predsedništvo?

„Očekujemo da će Van Rompaj imati vodeću ulogu pri izradi ugovora. Danska će konstruktivno učestvovati u tom procesu”, kaže danski ministar Nikolaj Vamen. „Kada budemo znali detalje ugovora, procenićemo privredne, pravne i političke posledice, i na toj osnovi i u dogovoru sa koalicionim partijama, odlučiti o našoj poziciji.“

U principu je svaka zemlja EU obavezna da pristupi monetarnoj uniji čim ispuni privredne preduslove. Ali, pored Velike Britanije, i Danska može da odluči da li će da uvede evro ili ne.

Danskoj neće biti lako da posreduje između nezgodnih partnera, jer ona sama nema tako važnu ulogu u evropskim dešavanjima. Ipak, od Danske se mnogo i ne očekuje, a i predsedavanja EU u međuvremenu su postala suviše beznačajna.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom