Uncategorized

Euro zona pred bezdanom: “Standard & Poor’s” snizio rejting Francuske i još osam članica monetarne unije uoči ključne prodaje obveznica EU spasilačkog fonda

Izvor: Politika

Američka kreditna agencija „Standard end Purs“ je u petak 13. januara snizila rejting Francuske i još osam članica evrozone, nezadovoljna tekućom akcijom Brisela da razreši trogodišnju dužničku krizu monetarne unije EU, koja već uveliko ugrožava današnji globalni finansijski poredak.

Uoči ključne prodaje nove emisije obveznica Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) u ponedeljak 16. januara, „Standard end Purs“ je na „crni petak“ delimično ispunio svoju pretnju o masovnom obaranju rejtinga nesložne „evrofamilije“, koju je inače najavio 5. decembra prošle godine.

„Evropski zvaničnici pogrešno veruju da je dužnička kriza izazvana nedomaćinskim ponašanjem periferije, oni nisu u pravu kada opsesivno insistiraju na stezanju kaiša bez pomena podsticaja privrednog rasta. U pitanju je sistemska kriza te zajednice u celini koja se neće razrešiti bez radikalnih reformi”, smatra „Standard end Purs”.

Najmoćnija evropska ekonomija – Nemačka inače je jedina evrozemlja koja je 13. januara po „Standard end Pursu” zadržala idealni rejting. Nemačka se na svetskim berzama odlično kotira:ne samo što je njen rejting i dalje AAA, nego je američka agencija najavila da je to jedina zemlja EU čiji rejting nećebiti menjan ni u 2013!

Koliko će se odnosi unutar briselske familije pri rešavanju dužničke krize menjati nakon najnovijeg poteza „Standarda end Pursa”, ostaje tek da se vidi.

U međuvremenu, u godini kada članice evrozone treba da namire preko 600 milijardi evra pristižućih dužničkih obaveza, dalji tok rešavanja ove krize tek sada postaje neizvestan.
Naime, „Standard end Purs” nije samo oborio rejting Francuske, Austrije, Malte, Slovačke i Slovenije za jedan stepen, a Kipra, Italije, Španije i Portugalije za dva stepena na skali međunarodnog kreditnog statusa do kog veoma drže ozbiljni međunarodni investitori.

Američka kreditna agencija je odlukom o ovom obaranju dovela u pitanje dalji rejting EFSF jer je dve od šest država garanata uloga u EU Spasilački fond (Francusku i Austriju) lišila njihovog neophodnog AAA statusa. Prvo obaranje kreditnog rejtinga Francuske od 1975. godine, iako je već izazvalo buru na političkoj sceni druge evropske ekonomije, ipak nije neočekivano.

„Standard end Purs” je prošlog leta, kada je oborio rejting SAD, upozorio da je od svih razvijenih zemalja Francuska najviše podrivena tekućom krizom na evroperiferiji, ali i kreditnom ekspozicijom prema Mađarskoj. Snižavanje francuskog rejtinga je težak predizborni udarac za predsednika Nikolu Sarkozija, ali tamošnja opozicija već traži istragu o poreklu 1700 milijardi evra spoljnog duga, budžetskog deficita od 6,6 odsto, razlozima rekordne nezaposlenosti od preko devet odsto…

Obaranje rejtinga devet evrodržava nije istorijski rez: evropska dužnička kriza je istorijskih razmera, ocenjuje agencija Blumberg.

Inače, istog dana kada je „Standard end Purs” odlučio da listom snizi rejting većine članica evrozone, u Atini su prekinuti pregovori između grčke vlade i njenih međunarodnih finansijskih poverilaca, bez izgleda da se uskoro nastave.

MMF, EU i Evropska centralna banka insistiraju da će Atini odobriti sledeću tranšu finansijske pomoći (spoljni dug od oko 390 milijardi evra) samo ukoliko „kolevka evropske dužničke drame“ Grčka i njeni poverioci prvo postignu (lane nametnut) dogovor o visini „dobrovoljnih gubitaka“ finansijera.

Bez tog dogovora, Atina već 20. marta neće imati odakle da namiri 14,4 milijarde evra pristižućih dužničkih obaveza: opšte je uverenje berzi da bi zjapeći prolećni bankrot Grčke izazvao neslućene posledice po globalno finansijsko tržište.

Privatni finansijeri (među njima i vodeće evropske banke) uložili su oko 250 milijardi evra u grčke hartije od vrednosti. Evropska centralna banka plasirala je u poslednjih godinu dana preko 50 milijardi evra u spasavanje grčkog finansijskog tržišta.

„Raspad evrozone je neizbežan: jaz između evropskog severa i juga postaje nepremostiv. Novu monetarnu uniju može da sačinjava samo mala grupa severnijih država. Na pomolu je neurozona“, procenjuje Fric Bolkenštajn, bivši komesar EU.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom